Projekt Škocjan-Risnjak: Strokovna delavnica v Nacionalnem parku RisnjakProjekt Škocjan-Risnjak: Stručna radionica u Nacionalnom parku Risnjak
18.08.2014 Javni zavod Nacionalni park Risnjak je 15. julija v prostorih uprave parka organiziral strokovno delavnico na temo Trajnostno upravljanje z vodnimi viri na območju parkov Škocjanske jame in Risnjak. Namen delavnice, na kateri so sodelovali strokovnjaki, predstavniki parkov ter lokalno prebivalstvo in deležniki, je bil izmenjati izkušnje, kontakte, predloge in poglede na možne rešitve problemov, ki se pogosto pojavljajo na področju upravljanja in zaščite vodnih virov.
Javna ustanova Nacionalni park Risnjak organizirao je stručnu radionicu na temu Održivo upravljanje vodnim resursima na području parkova Škocjanske jame i Risnjak, u utorak, 15. srpnja 2014., u prostorijama Uprave Parka. Na radionici su sudjelovali stručnjaci, predstavnici oba parka te lokalno stanovništvo i dionici, a glavni cilj iste bio je upravo razmijeniti kontakte, iskustva, prijedloge i potencijalna rješenja glavnih problema, koje se najčešće pojavljuju u sektoru upravljanja i zaštiti vodnih resursa.
Slika 1: Uvodni nagovor predstavnice Nacionalnega parka Risnjak.
Slika 1: Pozdravna i uvodna riječ predstavnice Nacionalnog Parka Risnjak.
Sanja Žagar, predstavnica Nacionalnega parka Risnjak, je uvodoma pozdravila prisotne ter na kratko predstavila aktivnosti, ki jih bo park izvajal v okviru projekta Škocjan-Risnjak. Vezano na ugotavljanje potenciala in ogroženosti vodnih virov bo park izvedel speleološko kartiranje izvira reke Kolpe v globini preko 100 m. Načrtovana je tudi izgradnja interpretacijskega centra izvira Kolpe, z namenom, da se širi javnosti predstavi nekatere hidrološke, geološke in biološke parametre ter rezultate omenjenega raziskovanja.
Na početku radionice predstavnica Nacionalnog parka Risnjak Sanja Žagar pozdravila je sve prisutne i ukratko predstavila aktivnosti Parka koje će provesti u okviru projekta Škocjan-Risnjak. Izvesti će speleološko kartiranje izvora rijeke Kupe preko 100m dubine kako bi se utvrdio potencijal i ugroženost vodnih resursa. Kazala je kako se planira i izgradnja Intepretacijskog centra izvora Kupe s ciljem da se široj javnosti predstave neke od hidroloških, geoloških i bioloških parametra te rezultati spomenutog istraživanja
Slika 2: Dr. Matej Vranješ je predstavil osnovne značilnosti Parka Škocjanske jame ter projekt Škocjan-Risnjak.
Slika 2: Dr. Matej Vranješ predstavio je glavne značajke Parka Škocjanske jame te projekt Škocjan-Risnjak.
V nadaljevanju je dr. Matej Vranješ predstavil osnovne značilnosti Parka Škocjanske jame, podrobneje pa tudi projekt Škocjan-Risnjak, zlasti cilje in aktivnosti, ki jih bodo partnerji izvedli v okviru le-tega. Poudaril je, da bo poleg speleološkega kartiranja izvira Kolpe v sklopu raziskovalnega dela izveden tudi sledilni poskus na področju Snežnika ter idejni projekt ureditve kanalizacije v Crnem Lugu. Posebej je izpostavil izvedbo primerjalnega vrednotenja upravljanja z vodnimi viri na obeh straneh meje, posebna pozornost pa bo posvečena tudi informiranju javnosti o projektu ter ozaveščanju o pomenu trajnostnega upravljanja z vodnimi viri.
Nakon uvodne riječi, dr. Matej Vranješ predstavio je glavne značajke Parka Škocjanske jame kao i detaljnije predstavio sam projekt Škocjan-Risnjak, posebice ciljeve i aktivnosti koje će partneri provesti za vrijeme trajanja istog. Napomenuo je da će osim spomenutog speleološkog kartiranja izvora Kupe u sklopu dodatnih istraživanja, biti izvedeno i pokusno slijeđenje na području Snežnika te idejni projekt uređenja kanalizacije u Crnom Lugu. Istaknuo je da će se napraviti i usporedna procjena upravljanja vodnim resursima sa obje strane granice, a posebna pozornost biti će posvećena informiranju javnosti o samom projektu te osvješćivanju o važnosti održivog upravljanja vodnim resursima.
Sliki 3: Predstavniki Geotehniške fakultete Varaždin so predavali o porečju izvira reke Kolpe ter o metodi „Lemanno“.
Slika 3: Predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina održali su predavanja o Slivu izvore rijeke Kupe te Lemanno metodi.
Delavnice so se udeležili tudi predstavniki Geotehniške fakultete iz Varaždina, ki je partner projekta. Izr. prof. dr. Ranko Biondić je predstavil območje izvira reke Kolpe do Broda na Kolpi, vključujoč pritoka Čabranka in Belica. Predstavil je osnovne hidrogeološke značilnosti porečja ter rezultate merjenja pretokov in kvalitete vode. Na kratko je predstavil obstoječa in potencialna zajetja pitne vode na tem območju. Izpostavil je, da ima območje izvira Kolpe velik vodni potencial, ki pa za sedaj ni izkoriščen. Ker se izvir reke Kolpe nahaja v sklopu Nacionalnega parka Risnjak, izgradnja vodnega zajetja ni mogoča, vendar pa zaradi izjemne kakovost vode izvir predstavlja pomembno strateško rezervo pitne vode za Republiko Hrvaško.
Doc. dr. Hrvoje Mejaški je podrobneje predstavil metodo Lemanno, tj. metodo vrednotenja trajnostnega upravljanja z vodnimi viri. Metoda je primer dobre raziskovalne prakse s čezmejnega območja med Francijo in Švico, v prilagojeni obliki pa bo uporabljena tudi v okviru projekta. Metoda temelji na pregledu izbranih socialnih, ekoloških in ekonomskih parametrov.
Hrvatske vode so inštitucija, ki je pristojna za upravljanje z vodami na Hrvaškem, zato nas veseli, da se je delavnice udeležila tudi njihova predstavnica dr. Maja Oštrić. Prisotnim je na kratko predstavila vlogo Hrvatskih voda v celovitem upravljanju z vodami, izdelavo načrtov upravljanja z vodnimi področji za celo Hrvaško, nekatere izvedene projekte ter tudi okvirne direktive EU o vodah. Poudarila je, da so države dolžne izdelati načrte upravljanja za čezmejna vodna območja, zaradi česar meni, da je tudi projekt Škocjan-Risnjak dobra priložnost za koordinirano oceno potenciala in ogroženosti vodnih virov z obeh strani meje.
Delavnica sicer ni pritegnila veliko udeležencev, a prav to nas dodatno motivira, da skušamo v času projekta intenzivneje pristopiti do javnosti ter jo bolje seznaniti s tematiko trajnostnega upravljanja z vodami, posebej pa z rezultati našega raziskovanja in analiz. Naš cilj v nadaljevanju je zato ta, da izvedemo več podobnih aktivnosti ter tako promoviramo projekt tudi med lokalnim prebivalstvom in deležniki.
Menimo, da bo projekt s tem prispeval h globljemu sodelovanju med upravljavci strateških vodnih virov na obravnavanem območju. Eden od ciljev projekta Škocjan-Risnjak je namreč ravno spodbuditi sodelovanje javnosti in deležnikov z obeh strani meje za ohranjanje in zaščito čezmejnega kraškega vodonosnika ter krepitev okoljske zaveti in odgovornosti ne glede na državne meje.
Radionici su prisustvovali i predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina, koji je ujedno i jedan od projektih partnera. Izv.prof.dr.sc. Ranko Biondić predstavio je Sliv izvora Kupe, koji uključuje izvorišni dio rijeke Kupe do Broda na Kupi sa pritokama Čabranke i Belice. Predstavio je osnovne hidrogeološke karakteristike sliva i rezultate mjerenja protoka i kakvoće vode. Ukratko je opisao crpilišta i potencijalna izvorišta pitke vode na tom području. Kazao je kako sliv ima veliki vodni potencijal ali su znatne količine vode za sada nezahvaćene. Istaknuo je da se Izvor Kupe nalazi u sklopu Nacionalnog parka Risnjak te zbog toga nije moguće izgraditi crpilište, ali predstavlja strateške rezerve pitke vode za Republiku Hrvatsku upravo zbog iznimne kakvoće vode.
Doc.dr.sc. Hrvoje Meaški predstavio je Lemanno metodu odnosno metodu validacije održivog upravljanja vodnim resursima. Ista je proučena na temelju primjera dobre prakse sa graničnog područja između Francuske i Švicarske, a u okviru projekta prilagoditi će je na sliv izvora rijeke Kupe. U metodi će biti uključeni neki od socijalnih, ekoloških i ekonomskih parametra.
Radionici su prisustvovali i predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina, koji je ujedno i jedan od projektih partnera. Izv.prof.dr.sc. Ranko Biondić predstavio je Sliv izvora Kupe, koji uključuje izvorišni dio rijeke Kupe do Broda na Kupi sa pritokama Čabranke i Belice. Predstavio je osnovne hidrogeološke karakteristike sliva i rezultate mjerenja protoka i kakvoće vode. Ukratko je opisao crpilišta i potencijalna izvorišta pitke vode na tom području. Kazao je kako sliv ima veliki vodni potencijal ali su znatne količine vode za sada nezahvaćene. Istaknuo je da se Izvor Kupe nalazi u sklopu Nacionalnog parka Risnjak te zbog toga nije moguće izgraditi crpilište, ali predstavlja strateške rezerve pitke vode za Republiku Hrvatsku upravo zbog iznimne kakvoće vode.
Hrvatske vode nadležna su institucija za upravljanje vodama u Hrvatskoj, stoga nas veseli da je na radionici sudjelovala i njihova predstavnica, dr. Maja Oštrić. Ukratko je prisutnima predstavila glavne uloge Hrvatsku voda u integralnom upravljanju vodama, izradi Planova upravljanja vodnim područjima za čitavu Hrvatsku, provedenim projektima, a govorila je i o okvirnim direktivama o vodama. Istaknula je da države moraju imati planove upravljanja prekograničnim vodama, stoga je upravo prekogranični karakter projekta Škocjan-Risnjak prilika za koordiniranu procjenu potenciala i ugroženosti vodnih resursa s obje strane granice.
Iako se radionici nije odazvalo mnogo sudionika, to nam ipak daje još veću motivaciju da pokušamo u vrijeme trajanja projekta doprijeti do javnosti, kako bi bili bolje upoznati sa tematikom održivog upravljanja vodama, a posebice rezultata koje ćemo dobiti istraživanjima i analizama. Stoga nam je cilj da i ubuduće održimo što više sličnih aktivnosti te promoviramo naš projekt među lokalnim stanovništvom i dionicima.
Smatramo da će projekt tako doprinijeti i produbljenoj suradnji između upravljača strateških vodnih resursa na području proučavanja. Jedan od općih prekograničnih ciljeva projekta Škocjan-Risnjak je upravo potaknuti suradnju javnosti i dionika sa obje strane granice za očuvanje i zaštitu prekograničnog krškog vodonosnika te jačanje svijesti o odgovornosti prema okolišu bez obzira na državne granice.
Slika 4: Predstavnica Hrvatskih voda je predstavila sistem upravljanja z vodami na Hrvaškem.
Slika 4. Predstavnica Hrvatskih voda održala je prezentaciju na temu Upravljanje vodama.
Javna ustanova Nacionalni park Risnjak organizirao je stručnu radionicu na temu Održivo upravljanje vodnim resursima na području parkova Škocjanske jame i Risnjak, u utorak, 15. srpnja 2014., u prostorijama Uprave Parka. Na radionici su sudjelovali stručnjaci, predstavnici oba parka te lokalno stanovništvo i dionici, a glavni cilj iste bio je upravo razmijeniti kontakte, iskustva, prijedloge i potencijalna rješenja glavnih problema, koje se najčešće pojavljuju u sektoru upravljanja i zaštiti vodnih resursa.
Slika 1: Uvodni nagovor predstavnice Nacionalnega parka Risnjak.
Slika 1: Pozdravna i uvodna riječ predstavnice Nacionalnog Parka Risnjak.
Sanja Žagar, predstavnica Nacionalnega parka Risnjak, je uvodoma pozdravila prisotne ter na kratko predstavila aktivnosti, ki jih bo park izvajal v okviru projekta Škocjan-Risnjak. Vezano na ugotavljanje potenciala in ogroženosti vodnih virov bo park izvedel speleološko kartiranje izvira reke Kolpe v globini preko 100 m. Načrtovana je tudi izgradnja interpretacijskega centra izvira Kolpe, z namenom, da se širi javnosti predstavi nekatere hidrološke, geološke in biološke parametre ter rezultate omenjenega raziskovanja.
Na početku radionice predstavnica Nacionalnog parka Risnjak Sanja Žagar pozdravila je sve prisutne i ukratko predstavila aktivnosti Parka koje će provesti u okviru projekta Škocjan-Risnjak. Izvesti će speleološko kartiranje izvora rijeke Kupe preko 100m dubine kako bi se utvrdio potencijal i ugroženost vodnih resursa. Kazala je kako se planira i izgradnja Intepretacijskog centra izvora Kupe s ciljem da se široj javnosti predstave neke od hidroloških, geoloških i bioloških parametra te rezultati spomenutog istraživanja
Slika 2: Dr. Matej Vranješ je predstavil osnovne značilnosti Parka Škocjanske jame ter projekt Škocjan-Risnjak.
Slika 2: Dr. Matej Vranješ predstavio je glavne značajke Parka Škocjanske jame te projekt Škocjan-Risnjak.
V nadaljevanju je dr. Matej Vranješ predstavil osnovne značilnosti Parka Škocjanske jame, podrobneje pa tudi projekt Škocjan-Risnjak, zlasti cilje in aktivnosti, ki jih bodo partnerji izvedli v okviru le-tega. Poudaril je, da bo poleg speleološkega kartiranja izvira Kolpe v sklopu raziskovalnega dela izveden tudi sledilni poskus na področju Snežnika ter idejni projekt ureditve kanalizacije v Crnem Lugu. Posebej je izpostavil izvedbo primerjalnega vrednotenja upravljanja z vodnimi viri na obeh straneh meje, posebna pozornost pa bo posvečena tudi informiranju javnosti o projektu ter ozaveščanju o pomenu trajnostnega upravljanja z vodnimi viri.
Nakon uvodne riječi, dr. Matej Vranješ predstavio je glavne značajke Parka Škocjanske jame kao i detaljnije predstavio sam projekt Škocjan-Risnjak, posebice ciljeve i aktivnosti koje će partneri provesti za vrijeme trajanja istog. Napomenuo je da će osim spomenutog speleološkog kartiranja izvora Kupe u sklopu dodatnih istraživanja, biti izvedeno i pokusno slijeđenje na području Snežnika te idejni projekt uređenja kanalizacije u Crnom Lugu. Istaknuo je da će se napraviti i usporedna procjena upravljanja vodnim resursima sa obje strane granice, a posebna pozornost biti će posvećena informiranju javnosti o samom projektu te osvješćivanju o važnosti održivog upravljanja vodnim resursima.
Sliki 3: Predstavniki Geotehniške fakultete Varaždin so predavali o porečju izvira reke Kolpe ter o metodi „Lemanno“.
Slika 3: Predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina održali su predavanja o Slivu izvore rijeke Kupe te Lemanno metodi.
Delavnice so se udeležili tudi predstavniki Geotehniške fakultete iz Varaždina, ki je partner projekta. Izr. prof. dr. Ranko Biondić je predstavil območje izvira reke Kolpe do Broda na Kolpi, vključujoč pritoka Čabranka in Belica. Predstavil je osnovne hidrogeološke značilnosti porečja ter rezultate merjenja pretokov in kvalitete vode. Na kratko je predstavil obstoječa in potencialna zajetja pitne vode na tem območju. Izpostavil je, da ima območje izvira Kolpe velik vodni potencial, ki pa za sedaj ni izkoriščen. Ker se izvir reke Kolpe nahaja v sklopu Nacionalnega parka Risnjak, izgradnja vodnega zajetja ni mogoča, vendar pa zaradi izjemne kakovost vode izvir predstavlja pomembno strateško rezervo pitne vode za Republiko Hrvaško.
Doc. dr. Hrvoje Mejaški je podrobneje predstavil metodo Lemanno, tj. metodo vrednotenja trajnostnega upravljanja z vodnimi viri. Metoda je primer dobre raziskovalne prakse s čezmejnega območja med Francijo in Švico, v prilagojeni obliki pa bo uporabljena tudi v okviru projekta. Metoda temelji na pregledu izbranih socialnih, ekoloških in ekonomskih parametrov.
Hrvatske vode so inštitucija, ki je pristojna za upravljanje z vodami na Hrvaškem, zato nas veseli, da se je delavnice udeležila tudi njihova predstavnica dr. Maja Oštrić. Prisotnim je na kratko predstavila vlogo Hrvatskih voda v celovitem upravljanju z vodami, izdelavo načrtov upravljanja z vodnimi področji za celo Hrvaško, nekatere izvedene projekte ter tudi okvirne direktive EU o vodah. Poudarila je, da so države dolžne izdelati načrte upravljanja za čezmejna vodna območja, zaradi česar meni, da je tudi projekt Škocjan-Risnjak dobra priložnost za koordinirano oceno potenciala in ogroženosti vodnih virov z obeh strani meje.
Delavnica sicer ni pritegnila veliko udeležencev, a prav to nas dodatno motivira, da skušamo v času projekta intenzivneje pristopiti do javnosti ter jo bolje seznaniti s tematiko trajnostnega upravljanja z vodami, posebej pa z rezultati našega raziskovanja in analiz. Naš cilj v nadaljevanju je zato ta, da izvedemo več podobnih aktivnosti ter tako promoviramo projekt tudi med lokalnim prebivalstvom in deležniki.
Menimo, da bo projekt s tem prispeval h globljemu sodelovanju med upravljavci strateških vodnih virov na obravnavanem območju. Eden od ciljev projekta Škocjan-Risnjak je namreč ravno spodbuditi sodelovanje javnosti in deležnikov z obeh strani meje za ohranjanje in zaščito čezmejnega kraškega vodonosnika ter krepitev okoljske zaveti in odgovornosti ne glede na državne meje.
Radionici su prisustvovali i predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina, koji je ujedno i jedan od projektih partnera. Izv.prof.dr.sc. Ranko Biondić predstavio je Sliv izvora Kupe, koji uključuje izvorišni dio rijeke Kupe do Broda na Kupi sa pritokama Čabranke i Belice. Predstavio je osnovne hidrogeološke karakteristike sliva i rezultate mjerenja protoka i kakvoće vode. Ukratko je opisao crpilišta i potencijalna izvorišta pitke vode na tom području. Kazao je kako sliv ima veliki vodni potencijal ali su znatne količine vode za sada nezahvaćene. Istaknuo je da se Izvor Kupe nalazi u sklopu Nacionalnog parka Risnjak te zbog toga nije moguće izgraditi crpilište, ali predstavlja strateške rezerve pitke vode za Republiku Hrvatsku upravo zbog iznimne kakvoće vode.
Doc.dr.sc. Hrvoje Meaški predstavio je Lemanno metodu odnosno metodu validacije održivog upravljanja vodnim resursima. Ista je proučena na temelju primjera dobre prakse sa graničnog područja između Francuske i Švicarske, a u okviru projekta prilagoditi će je na sliv izvora rijeke Kupe. U metodi će biti uključeni neki od socijalnih, ekoloških i ekonomskih parametra.
Radionici su prisustvovali i predstavnici Geotehničkog fakulteta iz Varaždina, koji je ujedno i jedan od projektih partnera. Izv.prof.dr.sc. Ranko Biondić predstavio je Sliv izvora Kupe, koji uključuje izvorišni dio rijeke Kupe do Broda na Kupi sa pritokama Čabranke i Belice. Predstavio je osnovne hidrogeološke karakteristike sliva i rezultate mjerenja protoka i kakvoće vode. Ukratko je opisao crpilišta i potencijalna izvorišta pitke vode na tom području. Kazao je kako sliv ima veliki vodni potencijal ali su znatne količine vode za sada nezahvaćene. Istaknuo je da se Izvor Kupe nalazi u sklopu Nacionalnog parka Risnjak te zbog toga nije moguće izgraditi crpilište, ali predstavlja strateške rezerve pitke vode za Republiku Hrvatsku upravo zbog iznimne kakvoće vode.
Hrvatske vode nadležna su institucija za upravljanje vodama u Hrvatskoj, stoga nas veseli da je na radionici sudjelovala i njihova predstavnica, dr. Maja Oštrić. Ukratko je prisutnima predstavila glavne uloge Hrvatsku voda u integralnom upravljanju vodama, izradi Planova upravljanja vodnim područjima za čitavu Hrvatsku, provedenim projektima, a govorila je i o okvirnim direktivama o vodama. Istaknula je da države moraju imati planove upravljanja prekograničnim vodama, stoga je upravo prekogranični karakter projekta Škocjan-Risnjak prilika za koordiniranu procjenu potenciala i ugroženosti vodnih resursa s obje strane granice.
Iako se radionici nije odazvalo mnogo sudionika, to nam ipak daje još veću motivaciju da pokušamo u vrijeme trajanja projekta doprijeti do javnosti, kako bi bili bolje upoznati sa tematikom održivog upravljanja vodama, a posebice rezultata koje ćemo dobiti istraživanjima i analizama. Stoga nam je cilj da i ubuduće održimo što više sličnih aktivnosti te promoviramo naš projekt među lokalnim stanovništvom i dionicima.
Smatramo da će projekt tako doprinijeti i produbljenoj suradnji između upravljača strateških vodnih resursa na području proučavanja. Jedan od općih prekograničnih ciljeva projekta Škocjan-Risnjak je upravo potaknuti suradnju javnosti i dionika sa obje strane granice za očuvanje i zaštitu prekograničnog krškog vodonosnika te jačanje svijesti o odgovornosti prema okolišu bez obzira na državne granice.
Slika 4: Predstavnica Hrvatskih voda je predstavila sistem upravljanja z vodami na Hrvaškem.
Slika 4. Predstavnica Hrvatskih voda održala je prezentaciju na temu Upravljanje vodama.